Rent-a-menadžer: 1000 eura na dan za direktore spasitelje

Author: Matilda Bačelić Published: 28.10.2010 Source: Lider

Raditi na projektima koje odaberete jer su vam izazovni i zanimljivi, biti fleksibilan u organizaciji posla i slobodnog vremena i pritom dobro zaraditi zvuči kao posao iz snova. Premda ima i svojih nedostataka, interim menadžment uistinu je dobra prilika za menadžere koji iz ovih ili onih razloga više ne žele korporativnu stegu, one koji su ostali bez posla, ali i one koji su otišli u mirovinu. Riječ je o slobodnjacima koje se angažira prema principu 'rent-a-menadžer' za različite kratkoročne zadatke. Iako je u razvijenim zapadnim zemljama posao interim menadžera odavno etabliran, a usluge takvih iskusnih, umreženih i dobro obrazovanih menadžera naširoko korištene, u Hrvatskoj je još uvijek u povojima. U posljednje vrijeme ima nekih inicijativa o povezivanju i stvaranju baze menadžera zainteresiranih za interim menadžment, a sve je veća potražnja za domaćim interim menadžerima, kojima se nude angažmani u regiji ili EU. Jedan od rijetkih koji se bave interim menadžmentom u Hrvatskoj je Dragan Munjiza, bivši predsjednik Uprave Konzuma i vlasnik konzultantske tvrtke Jakov Viktor. Tvrtke u kojima je radio kao neka vrsta interim menadžera su SIGA Varaždin, Mardesign Rijeka i EELD AS Oslo, vlasnik trgovačkog centra Lumini pokraj Varaždina, a prije toga u Gastro grupi i Tim Kabelu. – Iskustva su dobra i veoma je zanimljivo raditi paralelno, samo u ovoj godini, u industriji zaštitne odjeće, brodogradnji i šopping- centru – kaže Munjiza, koji poziva menadžere iz Hrvatske i Srbije da mu se jave kako bi pokrenuli udruživanje prema načelima ostalih tržišta, ali i dobili priliku biti angažirani po cijelome svijetu. – Udruženja postoje po cijelom svijetu, pa bih volio da se nešto slično osnuje i u Hrvatskoj. Što je više internacionalnih kompanija, ali i složenih, matričnih organizacija bit će više i posla za privremene menadžere. Veliki potencijal je u postrevizijskim poslovima ('a tko će mi to provesti?') ili prilikom M&A procesa ('trebam nekog povjerljivog u timu s moje strane') – ističe Munjiza.

Prednosti interim menadžmenta za menadžere su fleksibilnost, rad u različitim industrijama i iznadprosječne naknade. Glavni je nedostatak, s druge strane, nesigurnost jer, kao i svaki honorarac, ne znaju kada će točno biti zaposleni i po kojoj cijeni, sami plaćaju svoje troškove edukacije, putovanja, automobila i sl. Također, taj posao nije za one koji se ne osjećaju ugodno u novim situacijama i ne mogu se brzo prilagoditi različitim organizacijama i poslovnim kulturama.

Konzultant ili interim menadžer

Iako se konzultanti često bave i interim menadžmentom ključna razlika među njima je to što se konzultant angažira do trenutka implementacije, on kaže što treba napraviti i tu završava njegov posao, a interim odradi taj posao do kraja. – Interim je privremeno sjedanje na točno utvrđenu poziciju u tvrtki na određeni rok s jasnim ciljevima, ovlastima i odgovornostima. Konzalting je izrada studije i preporuke razvoja ili revizije stanja te savjetovanje bez vlastite provedbe, a što ostaje na kućnom menadžmentu – pojašnjava Munjiza. Miro Skalicki je 2008. godine otišao iz multinacionalne naftne kompanije Shell i planirao se ozbiljno baviti interim menadžmentom. No ubrzo je shvatio da će to u Hrvatskoj biti malo teže pa se fokusirao na posao konzultanta. Kao interim menadžer radio je na nekoliko projekata u Hrvatskoj i Italiji, i to u potpuno novim industrijama. – Problem je što u Hrvatskoj u tvrtkama najčešće nema ljudi koju mogu dobro implementirati ono što je konzultant zamislio, bilo da je riječ o restrukturiranju, rezanju troškova bilo izlasku na nova tržišta. Upravo za to trebalo bi angažirati interim menadžere. Kontradiktorno je da nema potražnje za njima – kaže Skalicki. Misli da je ključni razlog to što vlasnici za interim menadžera žele onog kojeg poznaju i u kojeg imaju povjerenja jer imaju osjećaj da mu u ruke daju 'svoju bebu'.

Uskakanje za tri dana

U svim projektima na kojima sam radio dobro sam poznavao vlasnike tvrtki, oni su poznavali moj rad i postojala je visoka razina povjerenja. Bilo je i slučajeva gdje sam odradio konzultantski posao, ali nisu me dalje angažirali za implementaciju jer imaju svoje ljude, kao i slučajeva gdje sam zbog zauzetosti preporučivao kolege, ali ih vlasnici kompanija nisu htjeli angažirati jer ih ne poznaju – kaže Skalicki, koji je kao interim menadžer uglavnom radio restrukturiranja kada bi tvrtke došle do razine kada bez ozbiljnih promjena više nije bilo prostora za rast. No iako u Hrvatskoj još nije ni izbliza razvijen kao vani, interim menadžment mogao bi biti dobra prilika za iskusne menadžere. – Svatko tko želi uskočiti na poziciju u roku tri dana, raditi u tjednu ili godini koliko treba dok se projekt/ potreba ne ugasi pogodan je. Sigurno je takav angažman često i teži od uhodanog menadžeriranja budući da se traži ulazak u meritum stvari i organizacije odmah. Zato su iskusni menadžeri koji su spremni raditi za dobar honorar, ali i manje zahtjevne poslove od najviše pozicioniranog u dosadašnjoj karijeri, najbolji izbor za takve kratkoročne projekte – kaže Munjiza.

Na prvu se može učiniti da je cijena interim menadžera previsoka i da je to prepreka češćem angažiranju. Prema hrvatskim iskustvima, donja granica je oko 600 eura na dan, a zaposlenost oko 200 dana na godinu. Europsko istraživanje pokazuje da je očekivana naknada po danu tisuću eura. No kada se sve zbroji i oduzme, interim često ispadne jeftiniji od zaposlenog menadžera. – Interim menadžeri stoje od 600 eura po danu, na više. To su profesionalci koji na godinu zarađuju više od sto tisuća eura. No tu nema dodatnih, skrivenih troškova. Cijena zapošljavanja visokog menadžera s punim radnim vremenom uključuje automobil kompanije, mirovinske dodatke i druge benefite kao što su odmori, bolovanja, zlatni padobran, što sve lako dovodi do cijene više nego je ona interima – kaže Zlatan Modrić, direktor head-hunting agencije Kompozit, ističući da je uloga interim menadžera u tvrtkama trostruka: on je operativni menadžer, interni konzultant koji unosi promjene i mentor stalnim zaposlenicima. Interim menadžere mnogo više traže velike kompanije, što je i prepreka razvoju tog tržišta u Hrvatskoj, a često veliku ulogu imaju financijeri ili vjerovnici (banke) te odjeli za upravljanje ljudskim resursima u tvrtkama. U Hrvatskoj su to ipak, kaže Munjiza, najčešće vlasnici obiteljske tvrtke koji žele pomoć u provođenju pojedinih bitnih projekata.

Prednosti za klijente su to što im je taj oblik angažmana na kraju jeftiniji nego stalni menadžer, brzo i jednostavno ih se angažira i nema proce- dure za zapošljavanje i otpuštanje. Nema 'uhodavanja' u posao, a interim menadžeri funkcioniraju i kao mentori i treneri. Kao takvi, osobito su pogodni za izvanredne i kratkoročne situacije poput zamjene menadžera na bolovanju, rodiljnom dopustu, u slučaju da menadžer da otkaz i sl. – Ako otvarate ured na Bliskom istoku, angažirate na šest mjeseci nekog tko poznaje tržište, ima iskustvo s otvaranjem tvrtki na drugom tržištu ili je živio tamo da sve posloži i napravi strukturu. Jedna naša tvrtka išla je otvarati ured u Dubaiju i umjesto takvog interim menadžera poslala osobu od povjerenja vlasnika i sve je palo u vodu – kaže Skalicki.

Problem povjerenja

Nedostaci su uglavnom u povjerenju vlasnika u lojalnost interim menadžera. Ako je projekt dobro planiran, potencijalnih nedostataka trebalo bi biti malo, ali ako ciljevi nisu jasno definirani, ako interim menadžeri nemaju dovoljnu moć ili među dioničarima vlada neslaganje, problemi mogu i zasjeniti benefite.

Ivan Topčić, vlasnik Tim Kabela, jedan je od rijetkih domaćih poduzetnika koji su na vrijeme prepoznali izazov s kojim se više nije najbolje nosio. Tim Kabel je prije desetak godina prerastao iz male tvrtke s nekoliko zaposlenika u veću organizaciju s 30-ak zaposlenika. Tada je shvatio da mu kao vlasniku i menadžeru treba pomoć i savjet u organizaciji i profesionalizaciji tvrtke te uspostavljanju procedura i sustava poslovanja. – Kako sam pročitao da je gospodin Munjiza upravo otišao iz Konzuma gdje je bio predsjednik Uprave, učinilo mi se zgodnim da ga pozovem i porazgovaram s njim u vezi s njegovim angažmanom u našoj tvrtki. Pristao je i u svojstvu interim menadžera, bolje rečeno savjetnika, ostao kod nas tri godine – kaže Topčić, koji je u okolnostima brzog rasta dobio iskusnog menadžera na kojeg se može osloniti i s kojim se može konzultirati. Munjiza u Tim Kabelu nije imao formalnu upravljačku ulogu, ali je de facto funkcionirao kao interim menadžer. – Osjećao sam se sigurniji uz prisustvo g. Munjize i bio sam spremniji, odlučniji i brži u donošenju odluka. Pomogao mi je prijenosom znanja u upravljanju poslovnim procesima, ljudima u tvrtki, ali i samim sobom – kaže Topčić. Interim menadžeri postaju dio kompanije onoliko dugo koliko traje njihov angažman. – Takav trend otvara tržište za iskusne i vješte menadžere u dobi između 40 i 50 godina. Mnogi od njih na taj način ostvaruju mogućnost rada na kratkoročnim interim projektima kojima mogu zadovoljiti karijeru i svoje druge interese – kažu u u Kompozitu.

Jedan od njih je i Boris Teški, koji se, nakon uspješne karijere u visokom menadžmentu (Pliva, Lura), više od deset godina bavi poslovnim konzaltingom, ali i interim menadžmentom. Premda su takvi angažmani rjeđi od klasičnoga konzaltinga, Teški je kao interim menadžer bio angažiran na različitim projektima, od adriatice.neta i Jadranske banke, gdje je bio predsjednik Uprave, do Elke, gdje je bio prokurist. Iz svog iskustva kaže da se interim menadžera postavlja na mjesto predsjednika uprave, gdje je i najefikasniji, kojem se daju odriješene ruke i jasan cilj samo tamo gdje vlasnik tvrtke nije ujedno i predsjednik uprave. Teški je u adriatici.netu bio dvije godine, a u Jadranskoj banci šest mjeseci. Koliko dugo traje angažman interim menadžera ovisi, kaže Teški, o tome kolika je dubina problema – ako je riječ o jednostavnijem restrukturiranju ili pripremi tvrtke za prodaju traje kraće, a ako je riječ o snažnijem restrukturiranju ili strateškom repozicioniranju i angažman je dulji. – Ključno je imati ovlasti za provođenje mjera. Volim raditi tako da implementiram ono što savjetujem i smatram da je to najbolje za sve. No kod nas ljudi nerado prepuštaju upravljanje kompanijom – kaže Teški, dodajući da u interim menadžmentu dosta kasnimo za razvijenim zemljama.

Taština i oholost

Neki od razloga su to što su vlasnici kompanija još uvijek i menadžeri, a ni klasičan menadžment nije dovoljno razvijen. Iako ima upita za interim menadžment u regiji Teški smatra da domaći menadžeri u inozemstvu mogu raditi ponajprije na nekim manjim, specijalističkim zadacima jer ne poznaju dovoljno institucionalni i pravni okvir. Dakle, s jedne strane u Hrvatskoj je, kaže Munjiza, malo iskusnih profesionalaca koji su zaradili dovoljno da ne moraju raditi, ali još uvijek žele doprinositi, a s druge strane mnogo je vlasnika prve generacije koji pri zapošljavanju stavljaju isključivi naglasak na povjerenje, što je teško provjeriti kod interim menadžera. Topčić priznaje da se naši poduzetnici i vlasnici tvrtki teško odriču upravljačke funkcije. – Žele sve imati pod kontrolom, često su 'najpametniji', ne oslanjaju se na savjete, ne vide potrebu za pomoći kada ih vrijeme pregazi i znanje postane nedostatno. Često nam taština, pa i oholost kada s tvrtkom i uspijemo napraviti početni dobar rezultat, postanu kočničari za napredak i razvoj – ističe taj poduzetnik.

U Kompozitu kažu da strane korporacije za svoje kompanije u Hrvatskoj traže interim menadžere, čudeći se pritom da ih nema, osobito za proizvodne uloge. Drugo je razočaranje vezano uz komparativno nisku razinu ekspertize i kompetencija potencijalnih kandidata. Treće, menadžeri koji ostanu bez angažmana najčešće sami sebe promoviraju u interim menadžere iako najčešće ne poznaju puni pojam i ulogu interima. Zbog svega toga, malog tržišta i kompanija Modrić smatra da Hrvatska nije plodno tlo za razvoj interim menadžmenta. Ipak, trend angažiranja interim menadžera s globalne se razine možda prelije i k nama. Očekuje se da će ga potaknuti strane kompanije za angažman u Hrvatskoj i regiji, a signal u tom smjeru sve je više upita u posljednje vrijeme za 'gaže' u Srbiji i drugim zemljama.